Gdje je ovdje basrefleks otvor?
Audiofili koji razmatraju svoj sljedeći zvučnik često pretpostavljaju da su zvučnici koji basrefleks port imaju sprijeda (ili na dnu ili sa strane) spretniji za smještaj bliže zidu iza njih od zvučnika koji basrefleks port imaju na stražnjoj plohi. Želja je naravno da izabrani zvučnik, smješten tako blizu zidu nema preglasan bas, a i da port bude na razmaku s kojim zvučnik ispravno funkcionira. No pretpostavka da pozicija porta na zvučniku u kombinaciji sa smještajem daje neki bitnu razliku nije ispravna. Smještaj zvučnika u sobi ima glavni utjecaj, a pozicija porta na njemu praktički nikakav.
Acoustic Energy AE1 - aktivni zvučnici s portom u obliku proreza straga
Više o smještaju zvučnika nađite ovdje.
Traže li naši posjetitelji male zvučnike za policu, stalak (poput KEF Q350, LS50 Meta, Dali Oberon 3, Acoustic Energy AE300…), ili veće samostojeće zvučnike (poput JBL Stage A190, Martin Logan Foundation F1, Revel Concerta2 M35…), prije slušanja gotovo uvijek malo zagledaju zvučnike sa svih strana ili pitaju "ima li ovaj zvučnik basrefleks port naprijed ili straga?"
Na odluku konstruktora gdje će biti smješten port na nekom zvučniku, pogotovo na malom zvučniku, prvenstveno utječe veličina površine prednje plohe, koja je na malim zvučnicima toliko mala da port na nju u ogromnoj većini slučajeva niti ne stane jer su sve zauzele zvučničke jedinice. Naravno, ima i iznimaka (Audio Vector QR1). Drugi razlog je izbjegavanje da se iz porta ne čuje i nešto drugo osim najdubljih tonova (šumovi, refleksije iz kabineta, frktanje...), što je lakše izbjeći ako je port okrenut straga ili u pod. Kod velikih zvučnika, sama konstrukcija kabineta i njegovih internih pregrada također utječe na odluku na kojoj plohi će biti otvor, a moguće je naći primjere za otvore na bilo kojoj od šest ploha kvadra, najuobičajenijeg oblika za zvučničke kabinete.
KEF LS50 Wireless II & Revel Concerta2 M16 - portovi straga
Jedino što se kod bliskog smještaja uz stražnji zid treba izbjeći je potpuno zatvaranje porta zidom jer zvučnik na taj način sigurno ne svira kako je zamišljen. No i tu postoji "ali", jer mnogi proizvođači sa svojim basrefleks zvučnicima isporučuju i spužvaste čepove koji mogu djelomično ili potpuno zatvoriti port. Svrha je stišavanje basa kojeg "svira" port, pa kod takvih zvučnika sigurno imate "dozvolu" da ih slušate sa zatvorenim portom ako u svojoj situaciji preferirate takav zvuk. Naravno, možete to probati i sa drugim basrefleks zvučnicima ako vas smeta prejaki bas, a iz nekog razloga ne želite koristiti tonske kontrole, ekvalizaciju ili neku mogućnost DSP podešenja.
Revel Performa3 M105 - port straga
U svim ostalim slučajevima, dakle par centimetara i više od zida, svejedno je je li port naprijed ili straga. Bas tonovi su valovi vrlo velikih valnih duljina pa su veličine uobičajenih zvučnika premale da bi smještaj otvora na njima imao utjecaj na "količinu basa". Bas tonovi se iz zvučnika u "kutijama" šire oko njih kuglasto, bez obzira na to jesu li zvučnici sasvim zatvoreni ili imaju portove, i opet svejedno na kojoj su njihovoj plohi ti portovi. Faktor koji ima najveći utjecaj na kvalitetu i količinu basa je upravo udaljenost kompletnog zvučnika od tvrdih ploha - poda, zidova, stropa.
Zvučnici koji se u širenju basa ponašaju drugačije su relativno rjeđih koncepcija. Velikih planarni zvučnici (elektrostatici, magnetostatici, trakasti ili dinamički zvučnici na koji šire zvuk na obje strane, ili
Martin Logan Motion XT F100 - otvor prema podu
Mali odmak porta od zida također nije problem. Kad bi to bio nepremostiv problem, mnogi zvučnici koji imaju port na dnu kabineta ne bi mogli funkcionirati, a među tim je zvučnicima uobičajeno da je otvor porta udaljen od poda ili dodatne donje ploče zvučnika tek oko 2 centimetra. Na slici primjeri Martin Logan Motion XT F100 i Focal Aria 926.
Focal Aria 926 - otvori sprijeda i prema podu
Basrefleks portovi nisu otvori u kojima se na zvučnicima događa "propuh". Zvučnička membrana svojim titranjem pobuđuje zrak u kabinetu, a taj zrak onda u jednom uskom rezonantnom području zatitra onu manju masu zraka koju tvori širina i dubina otovora (porta). Tako otvor postaje dodatna "membrana", koja je naravno precizno proračunata i sudjeluje u ukupnom „pokretanju zraka“ u prostoriji kojim zvučnik stvara zvuk koji čujemo. Neki basrefleks zvučnici nemaju otvore već kao rezonatore imaju doista dodatne membrane - pasivne membrane. Te membrane nisu kao ostale bas zvučničke jedinice, ne pokreće ih pojačalo već zrak unutar kabineta kojega pak pobuđuju "aktivne" zvučničke jedinice. Ovisno o karakteristikama zvučnika koje konstruktor želi postići, tehnički je nekad spretnije koristiti otvore, a nekad pasivne membrane. Zvučnici su spoj velikog broja vrlo kompleksnih pojava i interakcija te njihovu kvalitetu nikada ne treba procjenjivati na osnovu korištenja pojedinih tehničkih detalja.
KEF Q950 - pasivne membrane umjesto otvora
Kao primjer, svi samostojeći zvučnici iz KEF Q serije (Q550, Q750, Q950) nemaju basrefleks otvore već pasivne membrane. Od „tri basa“ na kabinetu smještena ispod Uni-Q zvučničke jedinice samo je srednji taj koji dolazi signal iz pojačala, a ispod i iznad su pasivne membrane. Na slici KEF Q950.
AudioVector QR1 - port sprijeda u obliku proreza
Za sve one koji i dalje imaju dileme oko pozicije porta na svojim sljedećim zvučnicima, vrijedna ekipa s YouTube kanala Creative Sound Solutions provela je zanimljiv i koristan eksperiment. Konstruirali su dva basrefleks zvučnika, po svemu identična osim što jedan ima port sprijeda, a drugi straga. Zatim su mjerili njihove karakteristike, a mjerenja pokazuju da nema nikakvih značajnih razlika, pogotovo u području u kojem "sviraju" portovi. ::::: tekst i fotografije Dubravko Novosel
Vidimo se u slušaonici :)
Prijavite se za termin u našoj slušaonici i poslušajte uživo. ➡️ Rezerviraj termin za slušanje
